IVAN ĐIKIĆ

Po karakteru sam veliki optimist

RAZGOVARALA: ANA MUŠNJAK; FOTO: PETAR FABIJAN

Postoji li u Ivanu Đikiću umjetnik?

U meni je duh znatiželje, energije i to se iskazuje u mnogim stvarima. Izrazito volim sport, kretanje, komunikaciju s ljudima, umjetnost, vizualne umjetnosti. Manje sam sklon pjevanju i pisanju. Jako me interesiraju promjene u svijetu, putovanja, različite kulture. To me ispunjava i čini osobom koja živi punim životom.

Što Vas u životu gura da idete naprijed, što Vas motivira?

Upravo ta znatiželja. Vrlo brzo sam tijekom školovanja i pod utjecajem odgoja u obitelji shvatio da su nove spoznaje i znanja ona koja nam otvaraju horizonte, a u isto nas vrijeme  spašavaju od nerazumnih strahova. Shvaćanje da nas znanje i točni podaci mogu toga osloboditi, ono je što me motivira u znanstvenom radu, ali isto tako i u životu.

Što je za Vas znanje?

Znanje je za mene skup informacija koje nam pokazuju kako se ponašati korektno u datim okolnostima s dostatnim znanjem. Čovjek mora biti prilagodljiv, znanje nije definirano jednom zauvijek. Sloboda ljudskog duha omogućava nam promjene i na temelju tih promjena možemo se korektnije i bolje ponašati.

Nove spoznaje i znanja su ona koja nam otvaraju horizonte, a u isto nas vrijeme spašavaju od nerazumnih strahova. Shvaćanje da nas znanje i točni podaci mogu toga osloboditi, ono je što me motivira u znanstvenom radu, ali isto tako i u životu.

Može li znanost dati odgovor na sva pitanja ili ih moramo čekati kroz vrijeme, ali ih zapravo i nikad nećemo sve dočekati?

Istina je. Znanost nikad neće dati apsolutnu istinu o svemu, ali može dati informacije kako na probleme i pitanja gledati drukčije. I tu je ljepota znanosti i znanja. Što više znamo, što smo više zainteresirani, više smo motivirani ponuditi detaljnije odgovore na pitanja. Kad nešto otkrijete ili imate novu informaciju, to vas motivira na nova ispitivanja. To je povezani krug u kojem otkriće, motivacije, novo otkriće osiguravaju zadovoljstvo. Normalno da i u znanosti i u svakom poslu ima negativnosti i padova, ali ta draž kreativnosti, draž da otkrijete nešto i da možete imati zadovoljstvo zbog novih otkrića je famozna stvar znanosti.

Postoji nešto što je onkraj znanosti, duhovna stvarnost. Vi ne bježite od tih pitanja. Budha je rekao da znanje rješava sva pitanja, a sveti Pavao primjerice da „znanje nadima, a ljubav izgrađuje.“

To su dobre stvari. Nedavno sam u jednom intervjuu morao odgovoriti na pitanje što sam najvažnije naučio kroz život. Odgovorio sam da je to činjenica da je ljubav najdragocjenija. Uz samo znanje, važan je i osjećaj prema tom znanju koji je pozitivan, optimističan i dobar. Znanje uz osjećaj da radite nešto vrijedno i kvalitetno vas čini ispunjenim. Prema tome, znanje je važno, ali isto tako i osjećaj, ljubav prema tome što radite i ono dobro što vaše znanje može dati ljudima.

Mnogi znanstvenici danas smatraju da je zapadna civilizacija pred zidom, da nam prijeti sudbina Rimskog Carstva. Što mislite o tome?

Točno, to govore mnogi znanstvenici, intelektualci, filozofi diljem svijeta. Mi smo u današnjem svijetu globalizma, dominacije materijalnih stvari ušli u jednu krizu identiteta. Profiti na kraju godine vrjedniji su od životi ljudi. To nije nešto što ne znamo, ali zatvaramo oči jer živimo u svojim sredinama, a ne gledamo što se događa u našim sredinama ili u Africi, Aziji ili negdje drugdje.

Profiti na kraju godine vrjedniji su od života ljudi.

Kako reagirate na životne nedaće i prepreke?

U životu sam naučio dvije stvari. Jedna je da čovjek mora prihvatiti život i probleme koji dolaze i druga da kroz njih mora proći, ponovno se podignuti i imati pozitivnu energiju da nastavi ostvarivati svoje pozitivne ciljeve. Stres, razne negativnosti ili tragedije ljude pogode jako duboko ostavljajući ogromne ožiljke. Svatko od nas ima tih ožiljaka. Osobno sam kod svih tih padova imao nevjerojatnu podršku obitelji, pogotovo supruge. No,  po karakteru sam veliki optimist, vjerujem da se u životu i iz najgorih gubitaka nešto može naučiti. Kad čovjek najdublje padne, kad gubi u sportskoj ili znanstvenoj utakmici, to je također prilika da nešto nauči i nađe nova rješenja za budućnost. I za takav se dobitak vrijedi žrtvovati i ponekad izgubiti utakmicu.

Spomenuli ste obitelj, je li ona za Vas nukleus društva, postoji li mogućnost da ona izgubi tu funkciju?

U današnjem hrvatskom društvu obitelj je najzdravija jedinica društva. Hoće li to tako biti i dalje, veliko je pitanje.

Mislite na Hrvatsku ili na svijet?

Sad govorim za Hrvatsku, ali i u Njemačkoj ili u Americi situacija je slična. U većini svijeta postoji obitelj kao nukleus vrijednosti koji društvo čini boljim. Kad djeca odu od kuće, u profesionalni život, tada vide koliko ima nepravdi, nejasnoća, neiskrenosti pa čak i kriminalnih radnji. To se puno manje događa u obitelji i zato mislim da je obitelj ta jedinica koja zadržava hrvatske talente. Roditelji i danas kroz školovanje puno više ulažu u djecu nego sam sustav. Čak i nakon završetka fakulteta, spona djece i obitelji još je jako čvrsta. To ponekad može biti nezdravo jer djeca ostaju u roditeljskom domu do 40. godine. To nije dobro, nije dobro da djeca toliko dugo ovise o roditeljima. Kad iziđu iz obitelji, djeca mogu pokazati svoje talente i stvoriti svoju obitelji, svoj svijet.

Odgoj je zahtjevan, koje vrijednosti želite prenijeti svojoj djeci?

Djeci treba dati puno ljubavi. Kad djeca imaju puno ljubavi, ona su sigurna. Tada mogu ostvarivati svoje talente i znaju da ih mogu pokazati sa sigurnošću. Dakle, potrebna je ljubav i potrebno je vrijeme koje moramo provesti s djecom, razgovarati o njihovim potrebama, problemima. I na kraju, moramo pustiti djecu da ostvare svoje talente, a ne im govoriti da budu ono što mi želimo. Inga i ja želimo da naša djeca samostalno ostvare svoje talente, a u nama će imati oslonac, podršku, povjerenje.

Pustili biste im njihove odabire?

Sve odabire, od osnovne škole nadalje. Vi danas djecu ne možete poslati na hobije, igranje, ako to ona ne žele. To je dobro. Društvo se podignulo do te razine da djeca imaju samostalnost od rane dobi. Na taj način vi možete djeci ponuditi, a oni biraju. Moramo im također dati podršku kad im je teško. Djeci je ponekad teško i u sportu, glazbi, baletu… Roditelji su tu da im pomognu prebroditi krize. Kad teška faza prođe, a oni ostanu i dalje u tom svom odabiru, sigurni su da je to bio dobar izbor.

Što je za Vas uspjeh u životu?

Uspjeh je ostvarivanje vaših ideala i to različitih. Možete biti stručnjak, biznismen, znanstvenik, umjetnik. Kad ostvarite svoje ideale, ono što vi želite – to je uspjeh. Zašto je uspjeh važan? Bez uspjeha je jako teško osigurati motivaciju na dugi rok. Što imate više uspjeha, ako je to zaista vaš uspjeh, to vam je veća i motivacija. Zato meni danas nije problem biti u laboratoriju od jutra do mraka jer svaki dan osjećam da živim svoj uspjeh. Takav profesionalni osjećaj zadovoljstva ima širi društveni raspon, i prenosi se i na moju djecu, moj javni i društveni angažman. I sve to me dodatno motivira. To se ne može definirati novcem. Nikada. Novac je vrlo prolazna motivacija. Ljudi misle da će imati ono što žele kad se obogate i time kupe svoje zadovoljstvo. I onda osjete prazninu uz pitanje: „Zašto sam ja samo za tim težio?“ Zato je dugotrajni uspjeh ovisan o osobnom osjećaju zadovoljstva i dodatnoj motivaciji.

Bez uspjeha je jako teško osigurati motivaciju na dugi rok. Što imate više uspjeha, ako je to zaista vaš uspjeh, to vam je veća i motivacija. Zato meni danas nije problem biti u laboratoriju od jutra do mraka jer svaki dan osjećam da živim svoj uspjeh.

Imate li nekog pojedinca ili skupinu koja Vas inspirira?

Teško je nekoga posebno istaknuti jer je bilo toliko osoba koje su me inspirirale u životu. Ono što me posebno motiviralo u Americi su normalni ljudi koji žive normalne živote, stvaraju svoje vrijednosti i žive sretno. Primjerice, imate tzv. znanstvenike od kuće, amatere, obične ljude koji rade sa znanstvenicima i žele pomoći. Oni se povezuju u centre tzv. „znanosti od kuće“ koji motiviraju ljude da koriste znanost i pridonose društvu. Uz to, jako me inspiriraju aktivisti koji imaju visoke ideale koje žele ostvariti u mnogim sferama društva. To se najviše vidi kad je riječ o pravima koja bi bogate zemlje trebale imati za svoje građane. To je pravo na zdravlje, osnovnu medicinsku njegu, socijalnu, rodnu i rasnu jednakost. To su cesto često talentirani entuzijasti koji se srčano bore za svoje ideale. To me fascinira. Nedavno preminula sutkinja američkog Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg je odličan primjer. Često su je vrijeđali, imala je niz prepreka tijekom karijere, ali se uvijek borila za svoje ideale i nije odustala. Ona je ikona izvornog feminizma u SAD-u.

Nezaobilazno pitanje je i COVID-19. Što bi se dogodilo da se pandemija pojavila prije 20 godina, bi li što bilo drukčije?

Vjerujem da bi odgovor svijeta bio bolji jer smo tada bili puno ozbiljnije globalno povezani. WHO bi tada imao puno veću ulogu. Vjerujem da bi i Kina bolje reagirala na početku, kao i SAD. Kad pogledate brojke u Africi ili Indiji u odnosu na one u SAD-u, to vas čudi jer su  neproporcionalne razvoju tih zemalja. To pokazuje da nešto nije u redu u načinu na koje su najrazvijenije zemlje reagirale na ovu krizu.

Mislite li da će ova pandemija poljuljati antivakserski pokret?

Ne bih rekao da će ih omesti. To je kontinuirani sukob znanosti i neznanstvenih činjenica koji se pojavljuje u različitim oblicima. Imate antivaksere ili pokrete koji tvrde da zemlja nije okrugla ili pak da se stvarno ne umire od COVID-a. Uvijek ćete imate teorije zavjere koje dolaze na plodno tlo kod manjeg broja ljudi. Danas se takve lažne teorije zavjera mogu uspješno i profesionalno dalje propagirati preko vrlo manipulativnih filmova koji su napravljeni tako da ni obrazovani ljudi ne znaju može li se u to vjerovati ili ne. Protiv takvih manipulacija se ne bori tako da ih se negira ili ne prihvaća razgovor s njima, nego se treba suprotstaviti argumentima i bez svađa. Javnost tada ima mogućnost vidjeti što je točno. Kod COVID-a je dobra stvar to što su stručnjaci cijelog svijeta pobijedili u borbi protiv tih teorija zavjere koje su na početku bile vrlo agresivne.

Bojite li se smrti?

Dok god živim ispunjeno, ne bojim se smrti i radujem se svakom novom danu

.

(4.11.2020.)

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.Lorem ipsum dolor sit amet consectetur adipiscing elit dolor

IVAN ĐIKIĆ
Rođenje: 28. svibnja 1966., Zagreb
Zanimanje: znanstvenik

Povezani članci

alen-zunic-razgovori.hr

ALEN ŽUNIĆ
Treba biti kreativno smion

Bruketa & Žinić

BRUKETA & ŽINIĆ
Brend je ono što pričaju o tebi kad nisi u sobi

Korado Korlević

KORADO KORLEVIĆ
Mi smo civilizacija ljenosti

IDIS TURATO
Stabilnost me ne veseli

KATEGORIJE

Olivera_Baljak_razgovori

GLUMA

alen-zunic-razgovori.hr

ARHITEKTURA

ivan-djikic-razgovori.hr

ZNANOST

masa-kolanovic-razgovori

KNJIŽEVNOST

lovro-artukovic-razgovorihr

UMJETNOST

Zvjezdan Ružić Razgovori HR

GLAZBA